Origins
PLEASE SCROLL DOWN FOR ENGLISH
Devčići, Mijolovići, Tomljenovići i Vulići su podrijetlom Bunjevci.
Za Bunjevce postoji više teorija te ih neki nazivaju katoličkim Vlasima, Morlacima, Racima, i Uskocima. Nastali su najvjerojatnije stapanjem rimskih kolonista i autohtonog balkanskog stanovništva poput Ilira, Tračana i Dačana. Provalom barbarskih plemena u te krajeve koji počinje od 4. stoljeća - Ostrogoti, Huni 5. stoljeće, Slaveni i Avari - 6. / 7. stoljeće, oni se iz naselja na obali i po nizinama, povlače u teško pristupačne planine, gdje žive izolirano kao nomadski pastiri do prodora Turaka. Uslijed prodora Turaka, Bunjevci u više selidbenih valova pronalaze nove postojbine, u kojima i danas žive. Smatra se da je rasadišno područje bunjevačkih Hrvata zapadna Hercegovina. Studije i rasprave o podrijetlu imena Bunjevac nisu donijele održive tvrdnje (npr. prema imenu rijeke Bune u Hercegovini, kao području pretpostavljene prapostojbine, prema osobitom tipu nastambi – bunjama, ili kao narod koji se buni, vjerojatno protiv Turaka). Bunjevci, hrvatska etnička skupina, podijeljena je u današnje doba u tri ogranka: 1) podunavski Bunjevci (Bačka, južna Mađarska i okolica Budimpešte), 2) primorsko-lički Bunjevci (Hrvatsko primorje, Lika i Gorski kotar) i 3) dalmatinski Bunjevci (Dalmacija s dinarskim zaleđem, jugozapadna BiH).
Bunjevci su tradicijska zajednica koja je unatoč velikoj prostornoj disperziji dijelila zajedničko ime (“Bunjevac”, “Bunijevac”), jezik (novoštokavsko ikavsko narječje), sjećanje (predaja o “pradomovini”), vjeru (katoličanstvo) i neke elemente dinarske kulturne tradicije (npr. model proširene obitelji, svadbeni običaji, divani i prela).
Surnames Devčić, Mijolović, Tomljenović and Vulić are of Bunjevci origin.
There are several theories about Bunjevci, and some call them Catholic Vlachs, Morlacs, Raci, and Uskoks. They were most likely formed by the merging of Roman colonists and the indigenous Balkan population such as the Illyrians, Thracians and Dacians. With the invasion of barbarian tribes in these areas, which began in the 4th century - Ostrogoths, Huns - 5th century, Slavs and Avars - 6th / 7th century, they retreated from settlements on the coast and in the lowlands to hard-to-reach mountains. They lived in isolation as nomadic shepherds until the Ottomans invasion. Bunjevci migrated to new settlements in few waves. The origin area of the Bunjevac is considered to be western Herzegovina. Studies and discussions about the origin of the name Bunjevac have not made viable claims (eg according to the name of the river Buna in Herzegovina, as an area of presumed ancestral home; according to a special type of dwellings - bunja; or as a rebellious people, buniti means rebel). Bunjevci, a Croatian ethnic group, is now divided into three branches: 1) Danube Bunjevci (Bačka, southern Hungary and the surroundings of Budapest), 2) Primorje-Lika Bunjevci (Croatian coast from Novi Vinodolski to Starigrad, Lika and Gorski kotar) and 3) Dalmatian Bunjevci Dalmatia with Dinaric hinterland, southwestern Bosnia and Herzegovina).
Bunjevci is a traditional community that, despite the great spatial dispersion, shared a common name ("Bunjevac", "Bunijevac"), language (new što-ikavian dialect), memory (tradition of "ancestral homeland"), religion (Catholicism) and some elements of the Dinaric cultural tradition ( eg extended family model, wedding customs, divani and prela - gatherings).